Saznanje da ste trudni je najljepša vijest koju možete da dobijete. Nakon toga slijedi saopštavanje lijepe novosti porodici i bliskim prijateljima, a mnogi parovi informaciju o trudnoći čuvaju kao tajnu dok se ne uvjere da je sa bebom sve u redu. Sam trenutak saznanja biva preplavljen pozitivnim emocijama, ali ujedno i osećajem straha, jer žena u tom periodu doživljava brojne fizičke i psihičke promjene. Prvo tromesečije je najznačajniji period za pravilan razvoj fetusa, a na raspolaganju su nam različiti testovi, koji olakšavaju samo vođenje trudnoće.
Neinvazivni prenatalni test (NIPT) spada u grupu tzv. skrining testova koji analizira slobodnocirkulišuću DNK fetusa, sa ciljem otkrivanja raznih genetskih abnormalnosti. Majčina krv sadrži sopstvenu i fetalnu (bebinu) DNK. Bebina DNK cirkuliše u krvotoku majke u formi malih fragmenata i pouzdano se detektuje u cirkulaciji već poslije 7. nedjelje trudnoće.
Međutim, minimalna količina od 4% DNK fetusa, koja je neophodna da bi rezultat prenatalnog testa bio precizan i pouzdan, dostigne se uglavnom poslije 10. nedelje trudnoće, što je i donja granica za izvođenje prenatalnog testa. Kako su fragmenti fetalne DNK mnogo kraći od majčine DNK, moguće je izolovati ih i na vrlo jednostavan način i već u ranom periodu trudnoće budući roditelji dobijaju informaciju o genetskom zdravlju bebe.
Prenatalni test je vrlo komforan za trudnice i ne nosi nikakav rizik po majku i bebu. Sama procedura je jednostavna i podrazumijeva rutinsko vađenje male količina venske krvi majke. Na ovaj način, NIPT omogućava trudnicama da izbjegnu nepotrebno izlaganje invazivnim metodama poput amniocenteze, biopsije horionskih čupica, kordocenteze. Prilikom izvođenja prenatalnog testa ne postoji rizik od krvarenja, prijevremenih kontrakcija, pobačaja ili infekcija koji postoji kod invazivnih dijagnostičkih metoda. Prenatalni test moguće je uraditi već od 10. nedjelje trudnoće, što pruža mogućnost budućim roditeljima da na vrijeme otkriju da li postoji neka hromozomopatija kod bebe. Za invazivne dijagnostičke metode se čeka veća starost trudnoće, a pritom nose i određene rizike.
Istraživanja su pokazala da za razliku od tradicionalnih skrining testova, kao štu su dabl ili tripl test, koji su statistički testovi i izveštavaju samo o mogućnosti, odnosno vjerovatnoći da beba može imati neki genetski poremećaj (izvještaji dabl i tripl testova su npr: rizik 1:5000, 1:100, 1:300 je mogućnost da beba ima anomaliju 1 u 5000, 1 u 100, 1 u 300), prenatalni testovi daju preciznije i pouzdanije rezultate o genetskom zdravlju bebe. Danas se na dabl test upućuje gotovo svaka trudnica u periodu od 12. do 14. nedjelje trudnoće kada je poželjno uraditi i ultrazvučni pregled, ali se toleriše kašnjenje do 48 sati.
Kada su u pitanju dabl/tripl testovi, radi se o statističkoj procjeni vjerovatnoće rizika gde se dobijeni parametri obrađuju i izdvaja se rizična grupa trudnica koja se šalje na dodatna ispitivanja. Parametre koje je potrebno uzeti u obzir jesu: tjelesna težina i starost trudnice, informacije o trudnoći (jednoplodna/bliznačka, prirodna/vantelesna oplodnja), štetne navike u trudnoći npr. konzumacija cigareta.
Uredan rezultat dabl/tripl testa nije garancija da ne postoji neki od hromozomskih poremećaja, takođe ni povećan rizik ne mora da znači obavezno prisustvo neke hromozomopatije.
Kome je namenjen neinvazivni prenatalni test?
Danas se neinvazivno prenatalno testiranje preporučuje svim trudnicama bez obzira na godine starosti i rizike, a naročito trudnicama kod kojih je:
- Loš ili su čak granične vrijednosti dabl/tripl testa,
- Opterećena porodična anamneza u pravcu genetskih anomalija,
- Abnormalan ultrazvučni nalaz,
- Trudnicama starijim od 35 godina ili imaju partnera koji je stariji od 45 godina,
- Trudnicama koje su na programu vantjelesne oplodnje,
- Trudnicama historijom prethodnih spontanih pobačaja,
- Trudnicama koje žele da izbegnu invazivne metode (biopsija horionskih čupica, amniocenteza, kordocenteza),
- Svim trudnicama koje žele sigurnu i bezbrižnu trudnoću.
Svaka trudnoća nosi rizik od pojave određenih hromozomopatija, jer većina ovakvih poremećaja nije nasljedna i nastaju spontano tokom diobe ćelija, a pod rizikom su i žene koje imaju već zdravo potomstvo. Najsavremenija tehnologija danas nam omogućava da izvojimo genetski materijal u ranom periodu trudnoće iz jedne epruvete venske krvi majke, a pojedini prenatalni testovi dostupni za jednoplodne, blizanačke, kao i trudnoće začete vantjelesnom oplodnjom.
Zato se trudnice sve češće odlučuju za ovakav, neinvazivan skrining, što ljekaru može pomoći u nastavku vođenja trudnoće dok budućim mamama obezbjeđuje miran i bezbrižan period do porođaja.
Šta se može otkriti prenatalnim testom?
Hromozomopatije su poremećaji uzrokovani viškom ili manjkom hromozoma, odnosno hromozomskog segmenta.
Studije pokazuju da oko 7:1000 živorođene djece ima neku hromozomsku anomaliju, dok je čak polovina spontanih pobačaja u ranoj fazi trudnoće uzrokovana hromozomskim poremećajima. Često se mogu biti i uzrok neplodnosti (npr. poremećaji u broju polnih hromozoma).
Sve hromozomske bolesti mogu se podjeliti na dvije velike grupe:
- Poremećaje u broju hromozoma – bolesti gdje postoji višak ili manjak hromozoma,
- Poremećaje u struktiri hromozoma – bolesti gdje postoji višak ili manjak dijela hromozoma.
Sve ćelije u ljudskom tijelu sadrže 23 para hromozoma tj. ukupno 46 hromozoma. Od toga su 1-22 para isti za muški i ženski pol i nazivaju se autozomni hromozomi, dok 23 par čine polni hromozomi, XX za žesnki pol, a XY za muški pol.
Najčešći poremećaj u broju hromozoma jesu upravo trizomije kod kojih je registrovano postojanje tri hromozoma, umjesto dva što znači da je jedan u višku. Utvrđeno je postojanje trizomija svih autozomnih hromozoma 2-22 para hromozoma osim hromozoma 1 (kompletna trizomija hromozoma 1 za sada ne postoji), kao i trizomije polnih hromozoma koji su 23. par.
Najveći broj autozomnih trizomija 1-22 para se završava ranim spontanim pobačajem u prvom trimestru trudnoće, te kao takve nisu predmet interesovanja kada je u pitanju prenatalno testiranje, za razliku od trizomija 13 (Patau sindrom), 18 (Edvardsov sindrom), 21 (Daunov sindrom), koje imaju visok stepen preživljavanja i praćene su tjelesnim i mentalnim oštećenjima u različitom stepenu.
Aneuplodije polnih hromozoma su često zastupljene u živorođenoj populaciji, a odlikuju se viškom ili manjkom X, odnosno Y hromozoma.
Ovakve greške se mogu javiti kod svih osoba, ali im je učestalost veća što su roditelji stariji. U pojedinim slučajevima one mogu biti posledica genetičke promjene koja postoji kod roditelja. Kao dominantan simptom javlja se sterilitet. Promjene u fizičkom izgledu postoje ali su blaže nego kod aneuploidija autozomnih hromozoma. Razlog tome je manji broj gena koji se nalazi na polnim hromozomima u odnosu na autozomne.
Za ovakve poremećaje važno je znati da se ne mogu otkriti čak ni redovnim ultrazvučnim pregledima jer ne postoji marker na osnovu koga bi Vaš ljekar posumnjao da se sigurno radi o takvoj vrsti bolesti. Zato neke ostanu neotkrivene sve do momenta rođenja deteta. Neivazivni prenatalni testovi najbolje otkrivaju ovakve vrste poremećaja.
Poremećaji u strukturi hromozoma su vrsta poremećaja koji za posljedicu imaju višak ili manjak genetskog materijala, a samim tim praćeni su i odeđenim tjelesnim ili mentalnim oštećenjem.
Mogu nastati u bilo kojoj trudnoći, dok se neke od njih npr. mikrodelecije ne mogu detektovati, čak ni standardnom amniocentezom. Žene koje su na programu vantjelesne oplodnje su u daleko većem riziku od nastanka nekog strukturnog poremećaja.
Sve pripadnice ženskog pola su pod određenim rizikom za nastanak neke hromozomopatije i one se mogu javiti u bilo kojoj trudnoći, bez obzira na to da li već imaju zdravo potomstvo. Hromozomopatije nastaju kao posljedica greške tokom diobe ćelija ili u manjem procentu slučajeva mogu biti i nasljedne.
Danas postoje brojni prenatalni testovi koji su potpuno bezbjedni i precizniji od skrining testova, kao što su dabl/tripl testovi. Međutim, ne izvode se svi na isti način, istom tehnologijom, nisu iste preciznosti ili ne izvjještavaju o količini izmjerene bebine DNK u krvotoku majke tzv. fetalna frakcija.
Premium Genetics prenatalni test može se izvesti od 10. nedjelje trudnoće i dostupan je kako za jednoplodne tako i za blizanačke trudnoće.
Sopstvenom, patentiranom tehnologijom ciljane analize sekvenci (TACS – target capture sequences) targetiraju se i analiziraju samo oni hromozomi koji predstavljaju predmet interesovanja i to samo na onim dijelovima hromozoma koji su od kliničkog značaja. Baš ti dijelovi hromozoma čitaju se u prosjeku 400 puta, čak i do 10 puta više od ostalih testova što povećava preciznost. Test se izvodi na Illumina platformi koja je za sada najsavremenija platforma, odnosno zlatni standard za izvođenje prenatalnih testova.
Premium Genetics prenatalni test prenatalni test zahvaljujući najnaprednijoj tehnologiji precizno mjeri udio bebine DNK u krvi majke i izveštaj fetalne frakcije baziran je isključivo na zaista pronađenoj fetalnoj DNK. Ovo je izuzetno važno, jer loša procjena udjela bebine DNK dovodi do nepouzdanih rezultata, dok sa preciznim mjerenjem i sigurnim izvještajem o bebinoj DNK osigurava najmanji procenat lažno pozitivnih rezultata i pouzdanost veća od 99,99%.
Premium Genetics prenatalni test analizira samo najčešće trizomije (Daunov, Edvardsov, Patau sindrom), aneuploidije polnih hromozoma i mikrodelecije koje su kompatibilne sa životom i nakon 10. nedjelje trudnoće. Analiza trizomija koje nisu kompatibilne sa životom kod testova koji ih rade, dovodi do visokog procenta lažno pozitivnih rezultata što dodatno dovodi do pojave straha kod trudnica.
Koji neinvazivni prenatalni test analizira najviše, tj. koji NIPT je najobuhvatniji na svetu?
Značajnu prednost u odnosu na sve testove ima Premium Genetics monogenske test koji pored trizomija, aneuploidija polnih hromozoma i mikrodelecija, analizira dodatno još 100 nasljednih monogenskih bolesti poput cistične fibroze, policistične bolesti bubrega, raznih metaboličkih bolesti…Ovo je jedini test u kome učestvuju i buduće tate, a test se izvodi kod jedoplodnih i blizanačkih trudnoća.
S obzirom da hromozomopatije značajno mogu uticati na kvalitet života djeteta, ali i cijele porodice značajno je otkriti ih još u ranoj fazi trudnoće.
